“Zločini koje je počinio Ratko Mladić direktno su uticali na civilno stanovništvo. Porodice su razdvajane, raseljavane i bile podvrgnute teškim uslovima života. Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić. Jedno takvo zvjerstvo je Srebrenica. Bila je to Mladićeva operacija i on za nju mora biti krivično odgovoran”.

(Laurel Baig, tužiteljica MKSJ)

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, te kršenja zakona, ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. Optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine, samo par dana nakon što je vojska kojom je komandovao ušla u Srebrenicu. Optužnica je mijenjana četiri puta, da bi nakon Mladićevog hapšenja 2011. godine dva puta bila skraćivana u cilju optimizacije suđenja. Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), potvrdilo je 8. juna 2021. godine prvostepenu presudu vezano za genocid a ujedno je oslobodila Mladića krivice za genocid u šest bosanskohercegovačkih opština i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom Mostu, Kotor Varoši i Prijedoru.

VOJNA KARIJERA

Srednju vojnoindustrijsku školu završio je u Zemunu, a Vojnu akademiju 1965. godine kao šesti u rangu. U vremenu od 1976. do 1978. završio je Komandno-štabnu akademiju kao prvi u klasi. Po završetku Akademije službovao je u Skoplju, Kumanovu, Ohridu i Štipu, zabilježeno je u časopisu Srpska vojska.  Pred početak ratova na području bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), 1991. godine, Predsjedništvo SFRJ unaprijedilo je Mladića u general-majora, a u aprilu 1992. godine, na samom početku rata u BiH, u general-potpukovnika.  Mladićeve vojne sposobnosti prvi put su testirane na početku raspada Jugoslavije kada su jedinice pod njegovom kontrolom poslate da pomognu lokalnom srpskom stanovništvu u Hrvatskoj. U proljeće 1991. godine stigao je u Knin u Hrvatskoj, koji je bio centar srpskih snaga u to vrijeme. Rat je naredne, 1992. godine, počeo u BiH i brojni komandanti JNA porijeklom iz BiH, pristupili su jedinicama koje će kasnije postati dio Vojske Republike Srpske (VRS).

NAJAVA GENOCIDA

Govoreći pred Skupštinom srpskog naroda u BiH 12. maja 1992. godine, kada je imenovan na čelo VRS-a, Mladić je izrekao i jednu od svojih najpoznatijih izjava: „Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi i ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je ljudi genocid“. Kako je utvrđeno presudama u Hagu, pod Mladićevom komandom, VRS je sijala strah i smrt, a glavni grad Sarajevo je držan pod opsadom više od tri godine. Više od 10.000 ljudi ubijeno je u opsadi Sarajeva, dok su jedinice VRS-a “terorisale civile”. Gradovi poput Foče, Prijedora i Višegrada su etnički očišćeni od nesrpskog stanovništva. Druga, možda, najcitiranija izjava Mladića odnosila se jednako na početak rata kada je pukovniku Vukašinoviću naređivao da „se tuku Velešići, Baščaršija i sa jedne i sa druge strane i Predsjedništvo“. U Optužnici se navodilo između ostalog da je optuženi od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine učestvovao u Udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) da se pokrene i provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom.  O okolonostima na život u Sarajevu tokom opsade svjedočili su novinar BBC-a Martin Bell i Jeremy Bowen.