BIOGRAFIJA
Umjesto da ostvari dječačku želju da postane fudbaler, on je prema savjetu svog oca, koji je bio, novinar, nastavio porodičnu tradiciju. Prvi novinarski posao bio je u Northants Press Agency regionalnoj novinskoj agenciji u Velikoj Britaniji, nakon dvije godine prakse, karijeru je nastavio The Eveninig News-u a potom u Fleet Steet-u. Birtley-ijevu novinarsku karijeru odredila je pozicija stranog dopisnika i „pokrivanje“ ratova širom svijeta. U svojoj karijeri Birtley je izvještavao sa Bliskog Istoka, Ruande, Burme, Šri Lanke, Afganistana, Čečenije, Libana, Palestine i na kraju iz ratova sa prostora bivše Jugoslavije radeći za ABC News, BBC, Al Jazeeru English, Channel 4 itd.
Birtley je u Bosnu i Hercegovinu kao novinar ABC Newsa stigao u julu 1992.godine. Tokom rata izvještavao je iz Sarajeva, Mostara i Srebrenice koja je na određen način i obilježila njegovu karijeru. Birtely je Srebrenicu ušao u martu 1993.godine i dugo je bio jedini „glas“ iz Srebrenice prema vanjskom svijetu.
DOLAZAK U SREBRENICU
Najviše me je potaklo to što je u to vrijeme jedna grupa novinara otišla u Goražde, a Goražde je bilo predstavljeno kao mjesto s puno patnje. Ali slike koje smo dobijali iz Goražda nisu prikazivale ono što bismo nazvali „pravom patnjom“. Naravno da je tamo bilo teško, ali slike koje je objavljivao Sky TV su prikazivale, na primjer, ljude koji pecaju. Izgledalo je prilično mirno. Nije bilo masovnih žrtava, svakodnevnih žrtava, ljudi koji bježe s ostacima svoje imovine. A onda su počele pristizati priče o Srebrenici u koju niko nije mogao ući – rekao je Birtley u intervju za projekat Novinarstvo kao prvi nacrt historije..
Tokom boravka u Srebrenici, Birtley je bio teško ranjen u nogu. Prvu operaciju izveo je doktor Nedert Mujkanović a poslije je Birtley evakuisan u Split. U intervju za projekat Birtley je izjavio: „Tamo sam bio oko 24 sata dok ABC, kompanija za koju sam radio, nije poslala avion za medicinsku evakuaciju da me odvede u London. Kada sam stigao u London, svi specijalisti su mi govorili: „Fantastično su se pobrinuli za vas u Srebrenici i Splitu“.
„PRIČE“ KOJIH SE JOŠ SJEĆA
Ratni izvještači ispričane „priče“ dugo nose u sebi. Anthony Birtley se još uvijek sjeća, trideset godina poslije, jedne od svojih reportaža. Već drugi ili treći dan sam radio priču o granati koja je ubila troje djece koja su se igrala napolju. Sjećam se razgovora s majkom koja je rekla da su živjeli u zatvorenom dvije sedmice. Pustili su ih napolje jer je izgledalo mirno. Izgledalo je mirno, a onda je sve troje poginulo. To me je pogodilo. Onda smo otišli u bolnicu i snimili raznorazne ljude, ali sjećam se malog dječaka koji se smijao, imao je oko 18 mjeseci i izgubio je nogu, ali smijao se. Taj dječak nije znao da je invalid, samo se smijao.
SVJEDOČENJE PRED MKSJ
Deset (10) godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, Birtley, se pojavio kao svjedok Odbrane pred zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u procesu protiv Nasera Orića. Svjedočio je na okolnosti o događanjima u Srebrenici tokom boravka u enklavi. Na pitanje da li je imao dilema da li da prihvati poziv Tužilaštva, Birtely je odgovorio: „To je bila odluka koju sam donio i iskreno nisam mogao naći razlog da to ne uradim jer je bilo malo vjerovatno da ću reći nešto što već nisam rekao tokom izvještavanja. Osim toga, dao sam mnogo intervjua kada sam izišao iz Srebrenice. Kada sam bio u Bosni, napravio sam bukvalno stotine izvještaja o svim aspektima dešavanja i uopšte se nisam libio pričati ni o čemu što sam tamo vidio i čemu sam svjedočio.
NOVINARSTVO DANAS
Kao iskusan novinar jedan od problema današnjeg novinarstvu Birtley vidi u pristrastnosti: „Ne sjećam se da sam dok sam bio mlad smatrao neke novine ili programe pristrasnim, ali shvatio sam da u medijima postoji ogromna količina pristrasnosti. Određene novine, određeni programi posmatraju stvari na potpuno drugačiji način i ignorišu ono što ja zovem apsolutnim činjenicama“
DIJELOVI IZ INTERVJUA - ANTHONY BIRTLEY
PROCES U KOJIMA JE SVJEDOČIO ANTOHNY BIRTLEY
MKSJ PROTIV NASERA ORIĆA
“Žalbeno vijeće nema nikakve sumnje da su nad Srbima zatočenim u Srebrenici, u srebreničkoj policijskoj stanici i zgradi tokom 1992. i 1993. godine počinjeni teški zločini. Isto tako, ni odbrana nije osporila da su nad srpskim zatočenicima počinjeni zločini. Međutim, dokaz da su se zločini dogodili nije dovoljan da bi se neka osoba mogla proglasiti krivom za te zločine. U slučaju optuženog Nasera Orića Žalbeno vijeće je došlo do zaključka da se Orić ne može smatrati krivim, odnosno odgovornim, što je propustio da kazni one koji su zločin počinili”.