BIOGRAFIJA
Martin Bell je britanski UNICEF ambasador, bivši ratni reporter i nekadašnji nezavisni političar. Bio je i član parlamenta za Tattona od 1997. do 2001. godine. Poznat je i kao “čovjek u bijelom odijelu”.
NOVINARSKA KARIJERA
Bell je studirao na King’s Collegeu u Kembridžu, gdje je stekao prvoklasnu diplomu engleskog jezika. Sa 24 godine pridružuje se BBC-u kao reporter iz Norwicha. Tri godine kasnije seli se u London i prvim angažmanom u Gani započinje istaknutu karijeru vanjskog dopisnika. U narednih trideset godina Bell je pokrio 11 sukoba i izvještavao iz 80 zemalja. Poznat je po izvještajima iz ratova u Vijetnamu, na Bliskom istoku, Nigeriji, Angoli i u Sjevernoj Irskoj. Tokom svoje karijere na BBC-u, 11 godina je bio i glavni dopisnik iz Washingtona (1978. – 1989.), te pet godina dopisnik iz Berlina (1989. – 1994.).
RANJAVANJE U SARAJEVU
Iste godine izvještavao je iz rata u Bosni i Hercegovini, kada je prilikom snimanja reportaže u Sarajevu, ranjen. “Tog dana se odvijala velika borba na glavnoj cesti u Sarajevu, prema centru. Izašao sam iz oklopnog vozila i predugo bio na otvorenom. U jednom trenutku udarila je granata i pogodila me pravo u stomak. Mark Cook, pukovnik u britanskoj vojsci, je izvadio svoj paket za prvu pomoć i zakrpio me. U bolnici u Sarajevu sam proveo šest dana. Iz ove perspektive nije bilo tako strašno, ali me je to naučilo da budem jako oprezan”.
SVJEDOČENJA PRED MKSJ
Nakon izvještavanja iz rata u Bosni i Hercegovini Bell je dobio poziv za svjedočenje pred Tribunalom u Haagu. Kao svjedok Tužilaštva iskaze je dao u predmetima protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Dragomira Miloševića i Tihomira Blaškića, čija ga je Odbrana pozvala da svjedoči i u njegovu korist. “Iskreno, čitavo to iskustvo mi je bilo stresno, jer je nečija sloboda u određenoj mjeri zavisila od mog iskaza. Nisam želio doprinijeti osudi nekog ko nije kriv. S druge strane, prošlo je više od deset godina od događaja i suđenja. Znate, sjećanja blijede, a tokom svjedočenja mogao sam se osloniti samo na lična sjećanja, svoje crne sveske u koju sam pisao zabilješke i TV priloge iz tog vremena. Ipak, nije mi žao što sam svjedočio, jer ja sam prije svega prvo čovjek, pa onda novinar”.
Martin Bell je kao dopisnik BBC-a značajan dio vremena tokom rata u BiH proveo u Sarajevu. U svjedočenju MKSJ protiv Ratka Mladića, Bell je odgovarao na pitanja Tužilaštva o tome kakvi su bili uslovi za život civila u Sarajevu kao i tome kako se sjeća učinka modifikovanih bombi kojima je gađana zgrada RTV BiH i kojima je grantirana Hrasnica (dio Sarajeva). S druge strane odbranu Ratka Mladića je interesovalo da li je uredništvo BBC-a u Londonu već na početku sukoba u BiH – podijelilo strane na “dobre” i “loše” momke.
POLITIČKA KARIJERA
Iako je od sredine 1990-ih podnosio relativno malo izvještaja, Martin Bell ostaje službeni dopisnik BBC-a do 1997. godine. Skoro mjesec dana prije britanskih opštih izbora te godine, Bell je objavio da napušta BBC kako bi se kandidovao kao nezavisni kandidat u izbornoj jedinici Tatton u Cheshireu. Izabran je za poslanika sa većinom od 11 hiljada glasova i tako postao prvi uspješan nezavisni kandidat za parlament od 1951. godine. Kao dio svoje predizborne platforme, Bell je izjavio da će služiti samo jedan mandat. Iako je kasnije priznao da je požalio, Bell je ostao pri svom obećanju.
NAGRADE
2001. godine imenovan je UNICEF-ovim ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva za humanitarne hitne slučajeve, te do danas radi na poboljšanju položaja djece pogođene sukobima i prirodnim katastrofama. Otvoreni je kritičar današnjeg stanja u novinarstvu. Dobitnik je nagrade za reportera godine Kraljevskog televizijskog društva 1977. i 1993. godine, a 1992. imenovan je za časnika Ordena Britanskog carstva.
DIJELOVI IZ INTERVJUA - MARTIN BELL
Svjedočenje u slučaju MKSJ protiv Radovana Karadzica
Susreti sa ratnim liderima
Svjedocenje u procesu MKSJ protiv Tihomira Blaskica
Rat u BiH
Procedure za svjedocenje
SLUČAJEVI PRED MKSJ U KOJIMA JE SVJEDOČIO MARTIN BELL
MKSJ PROTIV TIHOMIRA BLAŠKIĆA
Odlukom Žalbenog vijeća haškog Tribunala Tihomir Blaškić osuđen je u julu 2004. godine za ratne zločine na devet godina zatvora, čime je za 36 godina smanjena prvostepena presuda iz 2000. godine. U drugostepenoj presudi s Blaškića je skinuta odgovornost napada na selo Ahmići, a od 19 tačaka optužnice na kraju su ostale samo tri, za koje je Blaškić, prema presudi Tribunala u Hagu odgovoran i kriv.
MKSJ PROTIV RATKA MLADIĆA
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, te kršenja zakona, ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
MKSJ PROTIV RADOVANA KARADŽIĆA
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.