BIOGRAFIJA
„Smatrao sam da je moja uloga da budem svjedok. Mnogi novinari kažu da je najvažnije biti svjedok i zato sam rado pristao da svjedočim pred MKSJ. Znate, toliko pričamo o tome da smo svjedoci – pa možemo biti i svjedoci u sudnici. Zato sam to uradio. Mislio sam da je to moja uloga. Nikada nisam mislio da naše prisustvo pogoršava stvari ili nešto takvo. Rat bi se odvijao s nama ili bez nas, ali bilo je važno da neko može osvijetliti tamne kutke. Čvrsto sam to vjerovao i to je bio moj posao.“
Jeremy Francis John Bowen
Jeremy Bowen rođen je 6. februara 1960. godine u Kardifu. Otac mu je bio novinar, a majka fotografkinja. U intervjuu za projekat Mediacentra se prisjeća da je otac kupovao novine, časopise i da je kuća bila zatrpana novinama: „Prilično sam rano odlučio da bih volio biti ne samo novinar, nego strani dopisnik“. Bowenu su dječačke želje ispunjene. Za BBC je počeo raditi 1984. godine, nakon završenog fakulteta i novinarskog pripravništva na Britanskom javnom servisu. Prva novinarska iskustva vezana su za izvještavanje iz Sjeverne Irske (Belfast ’84-’85). Nakon toga slijedi nešto mirnija pozicija, dopisničko mjesto u Ženevi. Novi zadatak bilo je izvještavanje iz Afganistana, a potom selidba u centralnu Ameriku – El Salvador. Sljedi dopisnička pozicija u Washigntonu, pa u Moskvi. Bowen za BBC izvještava iz Zaljevskog rata, a onda 1991. dolazi na područje bivše Jugoslavije.
DOLAZAK U SARAJEVO
U ljeto ’92 stigao je u Sarajevo. Urednik u Londonu upozorio je Bowena na opasnosti koje ga čekaju u Sarajevu, te da će ga Martin Bell koji je već u Sarajevu detaljno informisati o svemu:„Martin će te uputiti u sve kad stigneš“. Ali kada sam stigao saudijskim avionom iz Zagreba, teretnim avionom, tek sam izišao, a Martin je samo prošao pored mene i rekao: „Uživat ćeš ako preživiš“.
Situacija koje se Bowen još uvijek sjeća jeste ona kada je u ljeto ’92. prilikom evaukacije djece iz Dječije ambasade ubijeno njih dvoje, te garanatiranja sahrane te iste ubijene djece par dana poslije: „Bio sam u Salvadoru, bio sam u Afganistanu, bio sam u Zaljevskom ratu kada su Amerikanci bombardovali Bagdad, jednom prilikom su poginule stotine ljudi. Bio sam i u Hrvatskoj, ali nešto u granatiranju sahrane djece koja su ubijena prelazeći prvu liniju je za mene bilo… mislio sam da je to naprosto odvratno. Kada sam radio prilog o tome, htio sam se jako naljutiti i reći: „Ovo je strašan ratni zločin, ne smijemo to dozvoliti, ti ljudi se moraju kazniti.“
OBJEKTIVNOST U NOVINARSTVU
Jeremy Bowen dobitnik je desetine novinarskih nagrada – od New York televizijskog festivala za najboljeg dopisnika za 1995. godinu, do počasnog doktora društvenih nauka Sveučilišta Nottingham Trent. Za njega je novinarska objektivnost pogrešna riječ: „Svi doživljaju svijet kroz određenu prizmu, a tu prizmu oblikuju vaša iskustva, obrazovanje, šta su vam govorili roditelji. Ako ste novinar, svaki dan donosite odluku o tome šta ćete raditi. Ako radite na priči, na primjer, u opkoljenom gradu, na bilo kojem mjestu, recimo u Siriji ili Iraku, šta ćemo raditi danas? Gdje trebamo pokušati otići? Te odluke se zasnivaju na vašem iskustvu i onome što vas lično zanima. Zato što smo svi ljudska bića, mislim da ne možete biti potpuno objektivni. Međutim, možete biti nepristrasni.“
UČINAK MKSJ
Izvještavanje iz rata u BiH i svjedočenje o ratnim zločinima četiri puta su doveli Jeremy Bowena pred zvaničnike MKSJ. Svjedočio je u procesima MKSJ protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Mladena Naletilića i Vinka Martinovića, te skupine Jadranko Prlić i drugi. Autor je filma „Unfinished Business“ (Nedovšren posao) snimljenog i objavljenog dok je još trajao sukob u BiH, a kojeg je Tužilaštvo u Hagu koristilo kao dokazni materijal. O ulozi MKSJ Bowen kaže: „Mogu reći da ljudi na srpskoj strani negiraju da se genocid desio, ali to je pogrešno… Kako to znamo? Tako što postoji ogromna arhiva koja dokumentuje skoro iz minute u minutu sve što se događalo. Znamo manje-više iz minute u minutu šta se desilo u Srebrenici i Potočarima, u logorima. Zato mislim da je Tribunal odradio fantastičan posao.“
Nakon dugogodišnje novinarske karijere, Bowen smatra da se temelji novinarstva nikada ne mijenjaju:“Morate biti pošteni, brzi, iskreni. Jako se promijenila tehnička strana i činjenica da sada postoje globalne vijesti koje se emitiraju 0−24, to nije postojalo prije trideset godina. Prije trideset godina to je bilo na samom početku. Ali u digitalnom dobu, u ovom vijeku, posebno s društvenim medijima, sve je bum! bum! bum! bum! Zaboravljamo da se prije samo trideset godina svijet kretao puno sporije.“ Jeremy Bown je dobitnik više od 20 međunarodnih nagrada, najviše za izvještavanje sa ratnih područja.
DIJELOVI IZ INTERVJUA - JEREMY BOWEN
O motivma za svjedočenje
O svjedočenju pred MKSJ
Mišljenje o MKSJ
Provjera informacija u ratu
Pristup ključnim ličnostima u ratu
O ratnim zločinima
Promjene u novinarstvu unazad 30 godina
Prijetnje za medije danas
PROCESI U KOJIMA JE SVJEDOČIO JEREMY BOWEN
MKSJ PROTIV RADOVANA KARADŽIĆA
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić pravosnažno je osuđen pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
MKSJ PROTIV RATKA MLADIĆA
Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, te kršenja zakona, ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini.
MKSJ PROTIV JADRANKA PRILIĆA I DRUGIH
Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je prvostepenu presudu iz 2013. godine, kojom su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.